Povijest Savske ceste – detaljno

• 1783.: Po nalogu austrijskog cara Josipa II na mjestu današnjeg starog Savskog mosta sagrađen je prvi trajni most preko Save u okolici Zagreba. Dotadašnji kolski put kojim se iz grada putovalo do riječnog gaza gradnjom mosta dobiva na važnosti i utvrđuje se njegova pravocrtna trasa s namjerom postizanja najkraće veze između centra Zagreba s mostom. Tim je uređenjem rođena Savska cesta, postala je prva planirana prometnica grada u razvoju. U to je doba to ime nosila cijela prometnica, sve do Ilice. Njezin sjeverni dio je dobio ime Frankopanska ulica negdje između 1865. i 1887. godine.
• 1809.: Napoleon uspostavlja Ilirske provincije, granica je na Savi, a Savska cesta je poveznica grada sa granicom
• 1850.: Administrativnim ujedinjenjem Gradeca i Kaptola nastaje grad Zagreb
• 1862.: Željeznica dolazi u Zagreb smjerom od Zidanog mosta prema Sisku. Na većini svoje trase je željeznica paralelna sa Savskom, a nastaje i prvo njeno sjecište s njom, na mjestu neposredno uz današnji željeznički nadvožnjak kod Veslačke ulice (južno od njega).
• 1871.: Otvoren je željeznički spoj između Zapadnog i Glavnog kolodvora, željeznička pruga prelazi Savsku cestu i kod današnje Crnatkove ulice.
• 1873.: Osniva se Tvornica šibica Pulsera i Mosesa, Savska cesta 139 (radila je do 1890.), donji dio Savske ceste se često naziva Predgradom Sava kao jedino ne-seosko predgrađe Zagreba
• 1877.: Pokrenuta je Paropila (pilana) Vjekoslava Heinzela, Savska cesta 25 (na lokaciji današnjeg Studentskog centra)
• 1877.: Otvorena je ženska kaznionica koja je zauzimala prostor između Savske ceste i željezničke pruge na potezu između današnje Ulice grada Vukovara i Šetališta Jurija Gagarina. Prije toga je kaznionica bila na Zrinjevcu. Kaznionica je srušena 1960.
• 1890.: Zatvara se Tvornica šibica Pulsera i Mosesa, Savska cesta 139 (otvorena 1873.)
• 1891.: S radom je započeo konjski tramvaj, spremište je sve do 1935. bilo na mjestu današnjeg Tehničkog muzeja. Jedna od prvih tramvajskih linija vodi cijelom dužinom Savske ceste.
• 1897.: Otvorena je Osnovna škola Horvati koja se nalazi neposredno uz Savsku cestu i koju pohađaju djeca iz sela Horvati i Predgrada Sava
• 1898.: Osnovana je tvornica Rožankovski i drug d.d., Savska 27 (poslije tiskara Ognjen Prica, danas AKD), tiskara knjiga i umjetnička tiskara, proizvodila je i krovnu ljepenku
• 1898.: Otvorena je Strojevna kartonaža Schmidt i Hudetz, Savska cesta 28 (na lokaciji današnjeg kompleksa Cibona)
• 1900.: Otvorena je Hrvatska industrija za strojno pletivo od žice Šandor Hajoš, Savska 78b, proizvodi pletivo od žice, ograde, željezne krevete, sita, sisaljke
• 1902.: U Savskoj cesti se nalaze stolarske radionice na kućnim brojevima 72, 105 i 107
• 1910.: U rad je pušten električni tramvaj koji vozi i Savskom cestom, a remiza se i nadalje nalazi na mjestu današnjeg Tehničkog muzeja
• 1910.: Tvornica namještaja Bothe i Ehrmann se sa prvobitne lokacije u Ilici 45 preselila na adresu Savska 25 (današnji Studentski centar)
• 1912.: Podignuta je sadašnja zgrada tiskare i litografije Rožankovsky i drug na Savskoj cesti 27
• oko 1920.: Sava, tvornica sapuna i kemijskih proizvoda D. Fried, Lewi i dr. k.d., radi na adreesi Savska 76
• oko 1920.: Fabrika toaletnog sapuna Thierry pl. Alfred i Gršetić pl. Đuro radi na adresi Savska 115
• oko 1920.: Paracelsus, kemijsko farmaceutski laboratorij Šafranek, radi na adresi Savska 20
• oko 1920.: Pharma, apotekarsko d.d., radi na adresi Savska 31
• oko 1920.: Chemolandor, kemijsko-tehnički proizvodi, radi na adresi Savska 102
• cca 1920.: Građevna i umjetna bravarija Dolovski Čivrag, radi na adresi Savska 116
• cca 1920.: Industrija vodomjera, radi na adresi Savska 31
• cca 1920.: Alat, radi na adresi Savska 86
• cca 1920.: Strojobravarska radiona, Franjo Pifat, radi na adresi Savska 100
• cca 1920.: Rapid, mašinsko parnokotlarsko poduzeće, radi na adresi Savska 110
• cca 1920.: Kaja, poduzeće za proizvodnju finih kovina, radi na adresi Savska 170
• cca 1920.: Zagrebačka tvornica odijela i rublja d.d., radi na adresi Savska 22
• 1921.: Vaga d.d. za proizvodnju vaga i utega, radi na adresi Savska cesta 25
• 1922.: Tvornica kartonaže Ivo Hudetz pretvorena u d.d.
• 1922.: Otvorena je Radnička pekarna, Savska cesta 58 (obrt Franje Žigmana i drugova)
• 1924.: Radnička pekara se zatvara, Savska cesta 58
• cca 1925.: Itad, jugoslovensko industrijsko i trgovačko d.d., Savska 160 (od 1947. Tvornica dugmadi Zagreb)
• cca 1925.: Novateks, tekstilna tvornica (vlasnik Antun Diraka), Savska cesta 86
• cca 1925.: Electa, mehanička tkaonica vunenih tkanina, Savska cesta 150
• cca 1925.: Samovez, insdustrija kravata, Savska cesta 23
• cca 1925.: Samara, manufakturna industrija Stjepan Pancer i drug, Savska cesta 23
• 1926.: Poplava potoka Kraljevca potopila tramvajsku remizu u Savskoj cesti i uništila velik dio voznog parka

Stara remiza na Savskoj cesti [www]

• 1927.: Tvornica čarapa Golub k.d., Savska 107 (vlasnici Fanika i David Schleier)
• 1927.: Aleksandar Walner d.d. nakon likvidacije mijenja ime u Destalit d.d., tvornica dugmeta, cigarluka i galanterijske robe, Savska cesta 127
• 1928.: Tvornica keksa i dvopeka Bizjak i drug radi na adresi Savska cesta 20 (osnovana je 1923. u Rogaškoj Slatini)
• 1929.: Projektirani su željeznički nadvožnjaci na Samoborskoj (danas Adžijinoj), Tratinskoj i Savskoj cesti
• cca 1930.: Osnovan Lim d.d., Savska cesta 27 (uz Rožankovski i drug d.d.) te Heinzelova 38 (gdje je djelovalo nakon Drugog svjetskog rata), oduzima monopol Saturnusu iz Ljubljane u proizvodnji limene ambalaže
• 1931.: Osnovan Karton d.d. spajanjem Rožanskog i drug d.d. te Industrije papirnate robe d.d., Savska cesta 27
• 1931.: Zagrebački tramvaj preuzima javni autobusni promet od V. i M. Barešića
• 1932.: Tvrtka Ventilator ing Koporčić, Savska 134, kasnije preseljena u Radničku cestu 32
• 1934.: Varaždinska (danas Ulica grada Vukovara) produžena je od Savske do Trešnjevačkog trga
• 1935.: Tramvaj dolazi na Trešnjevku, nova se pruga odvaja od Savske ceste i skreće u Tratinsku ulicu i nastavlja se do nove remize u Ozaljskoj ulici.
• 1936.: Likvidacija Karton d.d., Savska cesta 27
• 1936.: Dovršena izgradnja Remize u Ozaljskoj ulici, prostor dosadašnje Remize na Savskoj cesti se prazni
• 1937.: Zagrebački zbor se seli u Savsku cestu 25
• 1938.: Likvidacija Slavonije d.d., Savska cesta 25
• 1939.: Zamijenjen stari željeznički most sadašnjim, prethodni, zvan “Crveni most”, preseljen kod Držićeve ulice
• 1939.: Zamijenjen stari savski cestovni most novim (današnjim pješačkim)
• 1941.: Na Trešnjevci rade tri mitnice: Savska cesta 200 (Savski most), Horvati (Peščanska cesta, danas Horvaćanska cesta) te Samoborski kolodvor
• 1941.: Zatvara se tvrtka Kaja, proizvodnja finih kovina, Savska 170
• 1941.: Zatvara se Rapid, strojno i parokotlarsko poduzeće, vlasnik Ivan Simeoni, Savska 110
• 1941.: Zatvara se Vuksan, industrija za usavršavanje tekstilnih proizvoda, vlasnik Marijan Hofer, Savska cesta 170
• 1941.: Zatvara se tvornica Novatex, vlasnika Antuna Diraka, Savska cesta 86
• 1941.: Zatvara se Zagrebačka tvornica čarapa Golub, Savska cesta 107, vlasnici F. i David Schleien su otpremljeni u logor
• 1942.: Zatvara se Pharma d.d., Savska cesta 31
• 1942.: Zatvara se Lim d.d., Savska cesta 31
• 1942.: Zatvara se Tvornica čokolade Mirim, Savska cesta 88
• 1942.: Zatvara se Tvornica električnih žarulja, Savska cesta 31
• 1942.: Gradi se tvornica olovnih tuba, vl. Baričević, Savska cesta
• 1945.: Oslobođenje Zagreba, prvi partizanski odredi ulaze u grad upravo po Savskoj cesti
• 1945.: Trešnjevka postaje V. rajon grada Zagreba, a Trnje je IV.
• 1945.: Osnovano AKD (Akadamsko sportsko društvo) Mladost
• 1947.: Građevinsko poduzeće Pionir postaje Industrogradnja, sjedište se kasnije seli u Savsku cestu 66
• 1950.: Uvodi se samoupravljanje
• 1950.: Nakon Drugog svjetskog rata ZET je sagradio 18,5 kilometara novih tramvajskih pruga (Adžijina ulica, Jagićeva, Jukićeva, Vodnikova, Mihanovićeva, Dolje, Ulica Proleterskih brigada, danas Ulica grada Vukovara). Pruge kroz Jukićevo i vodnikovu te kroz Ulicu proleterskih brigada su direktno utjecale na razvoj tramvajskog prometa Savskom cestom.
• 1950.: Sagrađen bazen Mladost
• 1951.: Transformira se Ugostiteljsko poduzeće Neretva, slastičarne se odvajaju u Slastičarsko poduzeće, a ostali objekti se dijele na tri dijela, u Ugostiteljska poduzeća Trešnjevka, Sava i dio ostaje u sastavu Neretve
• 1951.: Industrogradnja nabavlja prvu dizalicu (na gradilištu u Zaprešiću)
• 1951.: Osnovan Institut za geofizička istraživanja, Savska 64, poslije preimenovan u Geofiziku
• 1951.: Marijan Čavić, gradsko poduzeće za vulkanizaciju i preradu guma, Savska cesta 163
• 1951.: Trgoagencija za promet robom slobodne prodaje, Savska cesta 141
• 1951.: Tiskarsko poduzeće Ognjen Prica, Savska cesta 31
• 1953.: Osnovan Dom zdravlja Trešnjevka (3 ambulante opće prakse: Nehajska, Savska cesta te nepoznata adresa; 3 industrijske ambulante: Rade Končar, ZET, Elektra; 2 zubne ambulante, 3 specijalističke ambulante i 5 dispanzera)
• 1955.: Industrogradnja zapošljava 1830 radnika
• 1955. Industrogradnja dobiva prvi veliki posao, izgradnju nebodera na raskršću Držićeve i Ulice proleterskih brigada (danas Ulica grada Vukovara)
• 1956.: Zagrebački zbor se seli iz Savske 25 u Novi Zagreb i postaje Zagrebački velesajam
• 1957.: Osnovan Studentski centar u Savskoj 25 (preuređenje 1959.-1962.)
• 1959.: Vetserum prelazi na Žitnjak
• 1959.: Industrogradnja osniva Projektni biro
• 1959.: Tvornica olovnih proizvoda zapošljava 312 radnika
• 1960.: Srušena ženska kaznionica na Savskoj cesti
• 1960.: Tvornica olovnih proizvoda se zbog zagađenja okoline seli u Kerestinec
• 1961.: Samostalne ugostiteljske radnje se ponovo udružuju u ponovo osnovana poduzeća: Sava (2 restauracije, 1 express restoran i 2 buffeta), Vršič (1 restauracija, 1 kavana, 2 gostionice i 2 buffeta) i Ljubljanica (2 gostionice i 4 buffeta)
• 1962.: Ugostiteljskom poduzeću Sava se pridružuje ugostiteljsko poduzeće Vršič
• 1963.: Industrogradnja prva u Zagrebu počinje graditi stanove za tržište u Trnskom
• 1964.: Trgovačko poduzeće Kemikalija dolazi na Trešnjevku, Savska cesta
• 1964.: Velika poplava
• 1965.: Ugostiteljskom poduzeću Sava se pridružuje ugostiteljsko poduzeće Ljubljanica, Sava posjeduje preko 20 ugostiteljskih objekata
• 1966.: Tvornica dječje obuće Zagreb, osnovana 1946., seli se u Savsku cestu
• 1967.: Ukidaju se općine i nastaje jedinstvena gradska općina Zagreb (živjela je do 1974.), počinje osnivanje mjesnih zajednica na području Trešnjevke
• 1970.: Mjesna zajednica Južna Trešnjevka se razdvaja na MZ Horvati-Srednjaci te MZ Knežija
• 1974.: Novokonstituirana općina Trešnjevka pristupa gradskoj zajednici općina Zagreba
• 1975.: Uvode se Samoupravne interesne zajednice – SIZ-ovi (USIZ-ovi, RSIZ-ovi …)
• 1978.: Dovršeno proširenje i modernizacija Ljubljanske avenije (danas Zagrebačke avenije) od Savske ceste do Prečkog
• 1979.: ZET-ovi tramvaji po prvi puta prelaze Savu (izgradnja tramvajske pruge kroz Držićevu i Aleju Borisa Kidriča, danas Avenija Dubrovnik, do Sopota)
• 1979.: Rekonstrukcija Ulice Rade Končara (danas Tratinska i Ozaljska), dio između Savske ceste i Nove ceste postaje jednosmjeran
• 1982.: Industrogradnja zapošljava preko 10 000 radnika
• 1983.: Savska se cesta uređuje, stavlja se nova rasvjeta, asfalt ….
• 1987.: U Zagrebu je održana Univerzijada, čiji se velik dio održavao na sportskim borilištima Trešnjevke (Jarun, Dom sportova, plivalište Mladost itd).
• 1987.: Tramvaj prošao Horvaćanskom cestom do Jaruna.
• 1991.: Izlazak Hrvatske iz Jugoslavije i proglašenje samostalne Republike Hrvatske
• 1991.: Štamparski zavod Ognjen Prica preimenovan u AKD d.o.o.
• 2000.: Produžena Horvaćanska cesta, tramvaj provozio do Prečkog
• 2004.: Hrvatski telekom doselio u Savsku cestu (HoTo tower)
• 2005.: Na Trešnjevku doseljava najveća hrvatska tvrtka Agrokor, smješta se u poslovni toranj Cibona
• 2014.: Hrvatski telekom se seli iz poslovnog nebodera HoTo tower u poslovnu zgradu Sky off ice
• 2025.: U požaru stradava neboder Vjesnika
• 2026.: Kao jedno od prvih mjesta u Zagrebu Savska cesta dobiva plastične graničnike koji ograničavaju vožnju po tramvajskoj pruzi s ciljem ubrzavanja vožnje tramvaja