Tramvajsko i autobusno okretište Savski most: Savski trg

Možda to niste znali, ali sad ćete znati: Tramvajsko okretište Savski most je najstarije u Zagrebu – zajedno s tramvajskim okretištem Kvaternikov trg koji je te davne 1895., kada je pokrenut tramvajski promet, nosio ime Međašni trg. Dakle, tramvajsko okretište Savski most je najstarije tramvajsko okretište koje i nadalje nosi svoje originalno ime. A sa Kvatrićem dijeli priznanje za starost.

Cinici bi reklo da se okretište Savski most od te daleke godine i nije puno promijenilo. Na njemu se današnjih dana okreću suvremeni tramvaji, puno njih, tu su već odavna i autobusi (više ili manje suvremeni), puno njih … međutim, komfor čekanja tramvaja se na toj lokaciji zaista nije puno promijenio. Kroz povijest su postojale nadstrešnice, nedavno, početkom 2026., je postavljena i još jedna, najnovija … ali, ugodnost čekanja tramvaja je i dalje minimalna.

Inicijativa 1posto za grad je kroz svoj program Tromostovlje 2015. godine potakla pitanje uređenja zone okretišta koje nosi neformalno ime Savski trg. Postavljene su privremene sjedalice, postavljena je i pumpa za vodu u obličju Železnog Franceka. I to je to. Program je završio, a gradske službe nisu prepoznale šansu da nadovezavši se na taj program pokrenu neke svoje trajne mjere uređenja. Posljedica toga je da se najbliža mogućnost sjedenja nalazi na 2025. godine dijelom preuređenom Savskom mostu – a čiju je preobrazbu u mjesto dostojno zadržavanja pokrenuo upravo Saša Šimpraga, pokretač i inicijative 1posto za grad.

Što se drugih stvari tiče, tu je ponuda bogatija. Uz okretište ne nedostaje pekara, kebab štandova, kioska, kafića, trgovina najrazličitijih provenijencija. U blizini, u okrilju studentskog doma na Savi, živi brojna studentska populacija pa su se i vlasnici lokala oko okretišta prilagodili tome. Građevine u kojima se ti lokali nalaze nisu neka ljepota, čak se i poznati oblik gostionice Repuš (nekad također i K Savskom mlinu) izgubio u gomili reklama, dogradnji, krovića, kioska, svega … ponekad čovjeku dođe muka gledajući sav taj nered.

Za kraj: Iako to okretište danas izgleda uistinu jadno, već se desetljećima najavljuje njegova preobrazba u, pompoznog li imena, intermodalni čvor Savski most! Taj bi prometni čvor omogućavao brz i jednostavan prijelaz između različitih vrsta javnoga prijevoza (željeznica, tramvaj, autobus), a uz to bi sadržavao i mogućnost parkiranja bicikala i automobila. Ključni element tog čvora bi bila nova željeznička postaja na linijama koje voze u smjeru Karlovca/Rijeke te Siska koja bi omogućila povezivanje vlaka s tramvajima i autobusima ZET-a što je jedna od osnovnih manjkavosti zagrebačkog gradskog prijevoza u kojem mreže HŽ-a i ZET-a djeluju potpuno nesinhronizirano. Čvor bi se nalazio na zemljištu u obliku trokuta uz željezničku prugu južno od nadvožnjaka pored Veslačke ulice na kojem se sad nalaze objekti u kojima je nekad bila gostionica Grozd (second hand trgovina odjeće, kineski restoran u nastajanju) i neuređeno nogometno igralište, dok bi se prostor nasipa i zgrada veslačkih klubova nalazio izvan obuhvata čvora.

Za više detalja o tom čvoru pogledajte tekst na T-portalu (iz 2022. godine) te studiju koju je naručio Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada 2010. godine u okviru EU projekta Civitas Elan.

Treba spomenuti da su neki prometni stručnjaci kritizirali predloženu lokaciju čvora sjeverno od Save i predlagali izgradnju čvora južno od Save čime bi se postiglo smanjenje prometa na Jadranskom mostu jer ga ZET-ovi autobusi svih linija koje sada prelaze most ne bi trebali prelaziti. U tom bi slučaju putnici s autobusa Savu prelazili vlakom odnosno tramvajima koji bi i dalje prelazili Jadranski most ne povećavajući cestovno opterećenje.

Pogledajmo sad niz štikleca koji se vežu uz ovo čuveno okretište!

• Prostor okretišta je većim dijelom još uvijek prekriven velikim granitnim kockama među kojima se na prilazu mostu još uvijek mogu naći mjedene metalne oznake koje označavaju (točnije: zamjenjuju) klasične prometne oznake za trake na kolniku.
• Do prije 30-ak godina tramvajsko se stajalište nalazilo na drugom mjestu nego što je slučaj sada. Putnici su tada izlazili i ulazili u tramvaje na mjestu gdje se sada nalazi usamljeno stablo te pješački otok na kojem su putnici čekali dolazak tramvaja. U to je doba i raspored slijedećih stanica bio nešto drugačiji, prva stanica u smjeru grada bila je kod gostionice Grozd, nešto južnije od željezničkog nadvožnjaka na Veslačkoj, sadašnje stanice kod Veslačke nije bilo već je tramvaj stajao nešto južnije od ulice Prisavlje koja do kasnih 60-ih godina i izgradnje “Kockice” (1968., arhitekt Ivan Vitić) nije niti postojala.
• Stari savski most koji je sada oaza pješaka i biciklista do izgradnje i otvaranja Jadranskog mosta 1981. nosio je cjelokupan promet Savske ceste u smjeru juga tako da su tramvaji svojim okretanjem i prelaženjem s jedne na drugu stranu ceste ometali promet.
• Obzirom da je do kraja Drugog svjetskog rata južna granica Zagreba bila na Savi na prostoru okretišta je bila mitnica odnosno policijska postaja na kojoj se kontroliralo tko ulazi u grad i izlazi iz njega. Kao postaja mitnice služila je još uvijek postojeća prizemnica žute boje na kbr 192.
• Na starim fotografijama okretišta (poput ove dolje) se mogu pronaći i neke (pra)stare reklame, poput one za Ožujsko pivo lijevo od tramvaja na fotografiji dolje, na kojoj boca piva glumi raketu pri polijetanju

Vezani tekstovi: 

• Savski most i njegovo Tromostovlje
• Tramvajsko i autobusno okretište Savski most: Savski trg
• Kupanje na Savi!

Okretište Savski most, linija 10, Cener. [FB-ZG 2026.]

Okretište Savski most, mjedene ulične oznake u kolniku. [VR 2026.]

Okretište Savski most. [VR 2026.]

Savska 200, okretište Savski most, u pozadini gostionica Pavelić. Snimljeno 1930. [ZG-FB 2026.]

Okretište Savski most s nadvožnjaka kod Veslačke. [VR 2022.]

(Vanja)